Župa na Facebooku

Knjiga 100. godina župe

Župa Prozor

01
02
3
5
6
8
9
crkva1
crkva21

Video

Zadnje dodano

article thumbnail  Danas je u župi Presvetog Srca Isusova Prozor proslavljen Dan posvete župne crkve i upriličen je...
article thumbnail   Svim Svećenicima, Redovnicama, Bogoslovima i Sjemeništarcima. Poštovani, kao i svake godine, tako i ove...
article thumbnail  Danas je na Gmićima proslavljen zaštitnik mjesta i zavjetne kapele - sv. Ilija Tišbijac, prorok....
article thumbnail  U prvom dijelu nastupilo 6 djecijih ekipa uzrasta do četrnaest godina. Prvo mjesto zauzela ekipa OS...
article thumbnail    Danas, 28. lipnja, povodom proslave patrona – Presvetog Srca Isusova, kao što je najavljeno u programu,...
article thumbnail  Danas,  28. lipnja na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, župa Prozor slavi svoj patron. Slavlje sv. Mise s...
article thumbnail  Ove godine župa Presvetog Srca Isusova u Prozoru proslavit će blagdan svoga nebeskog zaštitnika - Presveto...
article thumbnail  Danas, na svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove - Tijelovo, u župnoj crkvi Presvetog Srca...

Jedna latinska izreka kaže: Semel in anno licet insansire, što bi se moglo prevesti kao: „Jedanput godišnje dopušteno je poludjeti“. Etimološki „poklade“ dolazi od starohrvatskog glagola „klasti“ - prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj i BiH, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje specifičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši.

 

 

 

S druge strane „karneval“ je nastao od latinskih riječi carnem levare, što bi se doslovno prevelo kao: „ukloniti meso“, a odnosi se na vrijeme iza karnevala, na vrijeme Korizme. Na taj se način poklade tumače kao vrijeme kad se prelazi iz mrsa u post. Njegovi počeci mogu se tražiti u starorimskim svetkovinama, ali primjerice, Slaveni su se maskirali i prije dodira s rimskom civilizacijom. To je vrijeme prerušavanja kad imamo priliku postati netko drugi, a pritom se sakriti iza maske ili krinke.

Karneval ima veoma stare korijene. Naime, poznavali su ga stari Egipćani, Grci i Rimljani. Čini se da su ga preuzeli i kršćani. I Židovi imaju jedan sličan blagdan kada sebi „daju oduška i kad se otkače“. Riječ je o blagdanu pomirenja (Jom Kippur). No, zasigurno je da je bio rasprostranjen već u srednjem vijeku. To je bila prilika narodu da se još jednom prepusti strastima na volju prije Korizme, razdoblja odricanja.
Stavljanjem maski izražava se želja da se izađe iz svakodnevnice, iz onog uobičajenog, da se oslobodimo uloge koju igramo u društvu. Jednostavno, poželimo nekad biti netko drugi ili nešto drugo. Nakon takve „lude“ zabave, slijedi nagli preokret jer započinje Korizma koji obilježava post, molitva i pokora.
Tumačeći ovu latinsku izreku, stari su filozofi zaključili: Dobro je „poludjeti“ na jedan dan, ali ako je u nekim razumnim granicama. Crkva nema ništa protiv poklada ili karnevala ili maškara. No, problem je u društvu koje je stvorilo nekoliko tih karnevala. Mnogi nastoje kopirati „kršćanki“ karneval. Što je sa Haloweenom (Noć vještica), s djed-božićnjacima, zečićima, pilićima…? Kako može ova jeftina simbiologija, koja poprilično ukazuje na kitch-schund prekriti najveće kršćanske svetinje: križ, slike svetaca, itd., jer u korizmi i preduskrsnom vremenu toga je sve prepuno! Ili je to možda jedna od karnevalskih maski! Zašto se ono „jedanput godišnje“ pretvorilo u „više puta godišnje“.

Jasno je. Crkva nema ništa protiv karnevala. Neka karnevala, ali neka traje koliko traje. Važnije je svu svoju pozornost usmjeriti na ono sutradan što slijedi nakon karnevala, na prah i pepeo i riječi koje će nam svećenik izgovoriti: „sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti.“ Pepeo nam ukazuje na jednu istinu: da smo prolazni i ograničeni. To je pepeo od kojeg smo svi satkani. Ove Korizme imajmo to na umu…

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Joomla Template - by Joomlage.com